O načinu kako proizvoditi više i kvalitetnije hrane u Bosni i Hercegovini,koja je zbog činjenice da gotovo sve uvozimo,prehrambeno potpuno ovisna zemlja, razgovarali su u Travniku, poljoprivrednici Srednjobosanskog kantona sa nadležnim federalnim ministrom Kemalom Hrnjićem.
Zbog činjenice da se desetljećima pod plaštom poljoprivrednog razvoja poticalo sve i svašta, bogatili pojedinci, usvajala zakonska rješenja koja više zaslužuju mjesto u rubrikama „vjerovali ili ne“, poticala samo muška domaća telad, ali uvoz je podržan u potpunosti, kupovali četvorotočkaši, došli smo poziciju da i pored ovogodišnjeg federalnog budžeta za poljoprivredu od 166,5 miliona, uvozimo gotovo svu hranu za ljude ali i životinje.
Zato je prije revidiranja Strategije razvoja poljoprivrede urađene u mandatu ranije Vlade i njenog upućivanja u parlamentarnu proceduru, ministar Hrnjić odlučio čuti one, koji na zemlji od svog rada žive. I to u kantonu koji ove godine iz federalnog budžeta za poljoprivredu povlači oko 12 miliona maraka. Cilj mu je kaže animirati mlade ljude da shvate da se u ovoj zemlji i od zemlje živjeti može, a namjera je da se pomognu mali proizvođači, da ojačaju do nivoa samoodrživosti. I to u svim oblastima, samo ih treba uvezati. Njegovu dobru namjeru, ali i činjenicu da poznaje poljoprivredu jer je iz realnog sektora stigao Vladu prepoznali su oni kojima je interes da žive od vlastitog rada. I dali mu podršku.
– Ja sam vlasnik i direktor mljekare koja je jedna od osam koje imaju izvoznu dozvolu, kazao je Vahid Skrobo, ističući da dnevno prerade 25.000 litara mlijeka koje otkupe na pet srednjobosanskih općina i koje se proizvodi na nadmorskoj visini iznad 600 metara. Na kojoj nema silaže a time ni aflatoksina. Mlijeko proizvedeno sjenarenjem je kvalitetno, ali puno ga je manje nego na silaži. Stoga je predložio da se razmotri da poticaji budu drugačiji za one u ravnici u odnosu na mljekare u planinskim djelovima FBiH. Naglasio je da više od polovine proizvoda izvozi i da nije toga ovdje ih nebi imao ko pojesti, jer ljudi su nam otišli izvan zemlje, kazao je Skrobo.
Veterinar Alen Salkić, istakao je da poljoprivrednici traže ambijent te da treba ukrupniti posjede, poput onoga što rade u Njemačkoj.
Esad Mehić iz sela Mudrike na Vlašiću, u čijoj je porodici ovčarstvo tradicija, pitao je zašto se ne potiču mali poljoprivrednici, te fizička lica koja imaju po nekoliko grla stoke. Pitanja bi bilo za nekoliko dana,ali vrijeme predviđeno nije dozvolilo da svi iznes svoje probleme i pitaju za rješenja. Zato je ostavljena mogućnost da to učine u pisanoj formi.
-Kako da više i kvalitetnije proizvodimo, kako do toga doći to mora reći strategija, ne želimo učiniti ništa što je protiv poljoprivrednih proizvođača, naprotiv želimo olakšati sistem. Želimo da oni što brže što lakše dođu do poticajnih sredstava da ona budu barem u jednakom nivou kao što su danas. – kazao je na kraju ministar Kemal Hrnjić, te ih pozvao da podrže Strategiju razvoja poljoprivrede. Jer ukoliko je ne bude neće biti ni Zakona a ni programa podrške.
B.S.