15 C
Sarajevo
Petak, 1 Marta, 2024

Festival mira’24: Poštivanjem ljudskih vrijednosti gradimo mir

Tolerancija, pacifistička koogzistencija i odsustvo nasilja, uz...

Kreveti firme „Malak – Janj“ iz Donjeg Vakufa stigli na sve strane svijeta

InterviewKreveti firme „Malak – Janj“ iz Donjeg Vakufa stigli na sve strane svijeta

Tradicija obrade drveta u Donjem Vakufu datira od daleke 1901. godine. Nekadašnji giganat „ŠIPAD – JANJ“ prošao je kroz težak period tranzicije, a od 2013. godine prelazi u vlasništvo grupacije MALAK GROUP doo Sarajevo i od tog momenta nosi naziv MALAK GROUP doo Sarajevo – Podružnica JANJ Donji Vakuf.

Od 2017.godine kompanija zvanično postaje samostalna pod imenom “MALAK Janj” d.o.o Donji Vakuf. Prošli su buran tranzicijski period, a danas su uspješna firma čiji su proizvodi prepoznatljivi širom svijeta, a među njima posebno „Organski kreveti“.Glavni izvršni direktor Ernad Smajić, najavljuje nove poslovne poduhvate.

Pozitivna BiH: Kako je došlo do realizacije ove investicije. Kako je zapravo počela jedna uspješna priča na olupinama jednog propalog kombinata?

 

Smajić: Da. U pravu ste ova firma je nastala na olupini ili lešini naših bivših kombinata. Na našu sreću, na sreću bivšeg „Šipada“,ova fabrika je uspjela da nastavi svoj život, na temeljima i na očuvanju uspjeli smo da krenemo. Sva priča krenula je tako što je vlasnik odlučio da investira na temeljima ove fabrike kako bi popravio status i život ovih ljudi i građana u Donjem Vakufu. I tada, dobrom koordinacijom između stečajnog upravnika, našeg vlasnika i administracije u Općini došlo se do realizacije. Jedni su imali interes da prodaju, jedni da isplate plate, a vlasnik je u suštini imao volju i cilj da zadrži radnike, isplati njihove dugove i krene sa ispisivanjem neke nove priče u Donjem Vakufu. Tako da je kupovinom te fabrike zaustavljeno dalje osipanje imovine, dalje narušavanje odnosa i krenulo je sve sa jednom pozitivnom  pričom.

Proizvodni pogoni na 25. 000 kvadratnih metara

Pozitivna BiH: Kako ste krenuli, šta se na početku proizvodili?

Smajić: Ja kada sam tek upoznao vlasnike kazali su mi: „Evo ti fabrika i vodi, nemoj puno pitati i tražiti“. Kada sam ušao u papire, video naloge, mali broj naloga, mali broj radnika. U tom momentu bilo je tridesetak radnika, a kada sam vidio taj prosotor od 35 – 36.000 kvadratnih metara, a od toga je 25.000 kvadratnih metara pod krovom obuzela me jeza. Mi smo praktično imali jednog čovjeka po jednom dunumu.U početku malo sam se vrtio u mjestu oko proizvodnje prozora i vrata jer ovo je bivši „Šipad“ koji je  to proizvodio i u gotovo svakoj zgradi u periodu pred i u vrijeme Olimpijadu (op.a. Zimske olimpijske igre – ZOI 1984. Sarajevo) nalazili su se prozori i vrata „Šipada“.Nekako imam veliko poštovanje prema tom proizvodu. Pokušao sam da razvijamo taj brend. Međutim, na sreću ili na žalost, mnoge druge firme su došle u fazu da su prestigle ovu firmu, kako tehnički, tako i ljudstvom.Uvidio sam da neće biti lako, možemo održavati postojeću proizvodnju i broj ljudi koji će se vremenom smanjivati jer će se mnogi penzionisati i to bi ugasilo firmu.Zahvaljujući iskustvu, znanju i konekcijama koje sam imao pokuašo sam da počnemo nešto nestandardno za ovu sredinu, da pokrenemo proizvodnju namještaja. Odlučili smo se da krenemo u proizvodnju kreveta.

Proizvodnja kreveta

Pozitivna BiH: Zašto baš proizvodnju kreveta?

Smajić: Krevet je emotivno najljepši i najbolji proizvod! Kada gledamo sa tehničke strane, proizvodi koji imaju najveći broj reklamacija, koji su najteži za eksploataciju i transport, to je korpusni namještaj, komode i ormari. Ako to krenemo to bio bio veliki problem jer sam tada bio svjestan da nemam tehničku podršku, ali ni radnike sa tim iskustvom. Odmah smo rekli „ne“ jer tu i reklamacije dostižu do 15 posto. Kod nas bi to bilo više zbog manjka iskustva. Drugi proizvodi, kao što su stolovi ne bi imali veliki stepen reklamacija da ne zahtjevaju adekvatnu zaštitu u vidu uljnog eko premaza. Međutim, ta ulja ne daju adekvatnu zaštitu, tako da se ploče stolova vrlo često krive. Tako smo došli do naših lijepih kreveta. Prvo krevet je proizvod u kojem provodimo najugodnije trenutke. Krevet je možda i jedini proizvod gdje obavezno idu supružnici da ga zajedno kupe. To je proizvod gdje se stvarno kupuju emocije. Kupuje se mjesto gdje se provodi lijepo vrijeme. Druga stvar na krevete idu prekrivači i na njima i ako ima anomalija nisu vidljive jer preko kreveta idu prekrivači. Stepen reklamacija je manji i odlučili smo idemo raditi krevete.

 

Pozitivna BiH: Vaši kreveti posebni su i po vrsti drveta od kojih izrađujete djelove. Za koju vrstu drveta ste se odlučili i zašto?

Smajić: Kada smo se odlučili da ćemo proizvoditi krevete, onda smo malo birali vrstu drveta. Po mojoj logici, moje iskustvo prodaje je bilo definisano na prodaji proizvoda od hrasta i bukve. Međutim, kada sam analizirao cijelu situaciju, podneblje u kojem se mi nalazimo, Donji Vakuf, tu je već dosta ozbiljnih firmi koje posluju, ozbilji su poslodavci i ozbiljni proizvođači proizvoda od hrasta i bukve. I sada kada bi se mi pojavili sa proizvodima od hrastva i bukve napravili bi dodatni problem šumsko – privrednim društvima, a napravili bi problem tim proizvođačima. Odlučili smo se da krenemo sa proizvodnjom kreveta od jelovine. To je bio jedan veliki šok meni iz razloga jer se nisam nikad suretao sa proizvodima od jelovine u namještaju. Mi smo tada osmislili proizvod od jelovine, nazvao naše partnere iz Njemačke i zamoli hajde da uzmete od nas krevet od jelovine. Oni su ružno reagovali na taj moj prijedlog jer ih je ta jelovina podsjećala na poslijeratni period, na siromaštvo, jer se jelovina koristila jer je bila jeftina.Rekao sam im da mi prodajemo krevet „masiv holz“ (op.a. puno drvo). Poslije smo išli sa objašnjenjem da je to jela ili smreka koja se kod nas u kombinaciji nabavlja. Kazali su nam pošaljite pa da vidimo šta će se desiti. A  mi smo rekli da ćemo tu anemičnu, bijelu boju jelovine obojiti u boju hrasta. Uradili smo patentiranje ulja kojim smo obojili tu jelovinu. Mnogi se pitaju da li je ovo hrast. Dakle, postigli smo efekat, a opet u opisu nikoga ne lažemo i to je ipak jelovina. Napravili smo dva jednaka uzorka i poslali na dvije adrese. Jedan u Dansku, jedan u Njemačku. Međutim, nastao je problem na jednom sajmu jer su ta dva kupca kojima smo poslali bili komšije na sajmu. I tako je nakon dva proizvedena kreveta krenula je nama potencijalno korisna svađa. Oni su morali zvati organizatore sajma da se moea maknuti jedan od kreveta jer su dva ista kreveta jedan preko puta drugog.

To je diglo veliku famu oko nas, kao da smo mi veliki proizvođač kreveta. Bore se za nas ko će da dobije naš krevet. Mi smo krenuli sa proizvodnjom kreveta od jelovine prvenstveno. Tada smo radili na razvoju više različitih vrsta kreveta.

Oplemenjuju drvo

Pozitivna BiH: Novi proizvodi značili su otvaranje novih radnih mjesta. Kako se to odvijalo?

Smajić: U tom periodu, nakon mog dolaska, za dvije godine uspjeli smo da zaposlimo dodatnih 200 radnika. Desio se jak brz uspon, gdje smo mi uzimali mlade ljude bez iskustva koji su tek izišli iz škole, različitih profila. Uspjeli smo da izguramo taj početni period razvoja novih proizvoda i pozicioniranja na tržištu.

 

Pozitivna BiH: Krenulo je sa Njemačkom i Danskom. Gdje sve idu proizvodi iz tvornice Malak Janj?

Smajić: Mi smo se nekako držali Francuske i u Njemačku se prebacili i čvrsto se držali jer je najveći kupac i najmnogoljudnija je, ekonomski imaju naviku potrošnje. Pored Njemačke mi smo ubrzo krenuli u disperziju naših proizvoda, pa je krenula Danska, Slovačka , koja nam je sada jedan od najboljih kupaca, zatim Češka, Austrija, Hrvatska i naši proizvodi se sada nalaze po cijelom svijetu. Ali ulazna kapija je upravo Evropa.

Dobri uslovi rada

Pozitivna BiH: Broj radnika s vremenom rastao. Proizvodi idu širom svijeta. Čini ste kako ste dobar poslodavac. Da li sam u pravu?

Smajić: To trebate pitati radnike.Mislim prema ovom gtrenutku u kojem se nalazimo, prema cijenama, koje su nenormalne, malo ko je zadovoljan u BiH i da može ispoštovati ono što je minimalna potrošačka korpa. Kako sam rekao na početku zatekli smo tridesetak radnika, a sada smo na 210 do 215 radnika jer to oscilira.Nemamo problem sa radnicima, nemaju ni radnici problem sa nama. Veli broj radnika iz okruženja bi želio da radi kod nas. Najbitnije pitanje za vas je plata. Plata je važna da se djeca mogu hraniti i školovati, ali više od plate ljude ovdje privlači odnos prema zaposlenima. Primjena zakona, koje malo ko primjenjuje, a to je da zaposleni imaju godišnji odmor, da može da iziđe u toku radnog dana, da dobije izlaznicu. Mi smo prvi, još prije četiri godine ukinuli radnu subotu, radnici imaju slobodnu subotu i nedjelju. Sad se ljudi bore za neradnu nedjelju, a suboti da ne govorimo. Uglavnom, napravili smo ambijent za radnike na višem nivou, kombinacija „zapadnjačko – istočnjačkog“, gdje smo dali taj šmek prava i zakonodavstva i taj duhovni elemenat gdje mi osjetimo i smatramo da su radnici stvarno dio naše porodice, a ne  da su kako neki kažu „ljudski resurs“ ili „radna snaga“. Nikada nismo imali problema sa radnicima i ima veliki broj aplikacija za posao kod nas. Često čujemo „problem radne snage“, pa problem je i nastao jer su ljudi tretirani kao radna snaga, a ne kao ljudi! Ako se prema čovjeku odnosite kao prema čovjeku, normalno je da će tu ostajati.

 

Pozitivna BiH: Imate veli broj proizvoda,a jedan ipak zauzima posebno mjesto iz više razloga. Hoćete li nam otkriti tajnu „Organskog  kreveta“?

Smajić: Mi smo se trudili da proizvodnju kreveta podignemo na viši nivo,osmislili smo krevte koji smo nazvali „Organski krevet“ koji potpuno razgradiv. Da bi bio potpuno razgradiv nije smio da sadrži ulja, lakove, metal, ljepilo i ponudili smo ga na tržištu. Izložili smo ga na sajmu u Kelnu i to je bio apsolutno hit. Dolazile su televizije, snimale reportaže o nama. Dakle, bio je to reprezentativan proizvod. Sama ta priča je išla je u smjeru da napravimo proizvod sa parolom „Jedan krevet, jedan život“. Znači mi ideo kontra konzumerske politike, gdje mi kažemo ne morate vi kupovati više puta krevet, dovoljno je jedan krevet za cijeli život. Želimo vratiti kulturu u Evropu koja postiji u Velikoj Britaniji. U velikoj Britaniji imaju tu duboku kulturu prema namještaju i oni bukvalno nasljeđuju namještaj. Zbog sve ove nenormalne sječe i eksploatacije drveta, došli smo na ideju da idemo sami protiv sebe, da kežmo „jedan krevet, jedan život“. Da otaj „Organski krevet“ zaista bude unikatno djelo, djelo našeg posebnog majstora, našeg vrsnog majstora.Pored toga taj proizvod ne traži proizvodnju ulja, metala ili laka čija proizvodnja dodatno onečisti prirodu.

Hvala  Bogu dobili dobar efekat zbog odabira boje i koncepta. Mi smo dali prijedlog kako taj krevet može da postane klupa, moguće je naručiti kraće stranice i da taj krevet mjenja dimenzije gdje kupac ne investira ponovo u cijeli krevet , nego u dijelove kreveta koji mi proizvodimo.

Dakle, cilj je pokrenuti tu kulturu namještaja koja postoji u Lego kockicama, u kolekcionarstvu, u kupovini skupocjenih naočala. Htjeli smo da pozicioniramo krevet na mjesto gdje zaslužuje.

Svaki mjesec proizvedu 3.000 – 4.000 kreveta

Pozitivna BiH: „Organski krevet“ nije jedini proizvod te vrste. Šta još proizvodite?

Smajić: Naravno taj krevet nama nije bio dostatan da napunimo cijelu proizvodnju i dalje proizvodimo druge vrste bio – kreveta. Mi proizvodimo 3.000 – 4.000 kreveta mjesečno. Fokus smo bacili na „Organski krevet“ koji bio trebao da popuni cjelokupnu proizvodnju. Sada smo jedan od najveći, ako ne i najveći proizvođač kreveta u Evropi. Dakle, koristimo puno drvo od jele i smreke koje se inače iz BiH izvozi kao građa.Mi smo rekli ne ide nigdje, mi ćemo je oplemeniti ručnim radom ili poluručnim. Znači ljude ne mjenjamo mašinama, nego kažemo nama je potreban vaš rad, vaša ruka da da plemenitost tom proizvodu. Onda to prodajemo tako, ne prijeteći ljudima da ćemo ih zamjeniti mašinama. Željeli smo iskreno da zaštitimo da izlazi ta građa koja se prodavala za palete ili krovne konstrukcije. Pored toga počeli smo izrađivati „coffie tables“ ili naše male „klub stoliće“. Vidimo priliku u svijetu online prodaje. To nam omogućava da izbjegnemo neke karike u distribuciji proizvoda, a sa druge strane otvara prosotor za povećanje plata radnicima.

Pozitivna BiH: Trenutno radite na brendiranju proizvoda.O čemu se konkretno radi?

Smajić: Da. Radimo na brendiranju proizvoda gdje ćemo nastojati da naš majstor potpisuje svoj proizvod. Ako to mogu raditi neke renomirane kompanije, zašto to ne bi mogli mi i naši majstori. Dakle da se potpiše na tom krevetu, da ima bar kod čijim skeniranjem možete da potvrdite gdje se nalazi stablo koje smo zasadili u vaše ime i da Vam se na taj način zahvalimo što ste kupili naš proizvod i da znate zašto ste taj proizvod platili. Možete doći i vidjeti to stablo. Želimo pokazati da smo iskreni, a ne da je to neki marketinški trik.

Pozitivna BiH: Hvala Vam na razgovoru.

Smajić: Hvala Vama i drago mi je da ste došli posjetiti našu firmu.