Izložba „Jedan život – jedna karijera“ autorice Amine Abdičević otvorena je sinoć u galeriji Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine čime je obilježeno sedam decenija karijere vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović naglasila je da se ovom izložbom zvanično najavljuje i formiranje muzejske zbirke posvećene Slavku Pervanu.
– Moja kolegica, muzeja savjetnica Amina Abdičević potrudila se da svojim autorskim pečatom pokaže vrijeme, kontekst i vrijednosti umjetničkog rada Slavka Pervana. Htjela bih se u ime Muzeja zahvaliti porodici Pervan, Neni i Ladi na izuzetnoj saradnji i poštovanju prema očevom radu i bosanskohercegovačkoj historiji. Podršku realizaciji ovog projekta dalo je HKD „Napredak“ kojima se također zahvaljujem – kazala je Šehabović.
Pervan se zahvalio Muzeju i autorici na uloženom trudu u realizaciji ove izložbe.
– Balet se zahvaljujući klasičnoj muzici pretvorio iz salonskog „tandrbala“ i pravu i veliku umjetnost. Sarajevo ne bi smjelo nikad i nikako zanemariti balet, mora mu se posvetiti jednaka pažnja kao i drami, simfoniji, operi…U ratu smo napravili „Kosu“, čuveni mjuzikl i to je nešto što je bilo nevjerovatno za taj period. Ne znam koliko ću još živjeti, ali puno mi je srce kad vidim koliko vas je došlo na ovu izložbu i mogu reći da sam sretan čovjek – kazao je 87-godišnji Pervan.
Izložbu je otvorio hroničar kulture profesor Halid Kuburović koji je napomenuo da je Pervan počeo igrati u Sarajevu 1951. godine da bi zatim na poziv kazališta u Zagrebu otišao u taj grad.
– Došao je u svoje Sarajevo ponovo 1961. godine da bi igrao prinčeve, glavne likove, heroje baletskih bajki. Sa svojih brojnih gostovanja, sa raznih drugih scena Pervan je Sarajevu donosio nova iskustva, znanja, snagu, energiju i posvećenost baletu. Slavka se sjećam kao elegantnog i pouzdanog plesača u kojeg su se djevojke zaljubljivale i zahvaljujući kome je sigurno značajno povećan broj publike na baletnim predstavama – kazao je između ostalog Kuburović.
Na otvorenju je pročitano emotivno pismo koje je Pervanu poslala je bivša balerina Minka Kamberović.
– Slavko Pervan je rijedak koreograf koji je stvarao svoja dijela na domaćoj baštini i tako obogatio kulturu svoje zemlje i ostavio dubok trag na prostorima naše zemlje i izvan nje i ponosni smo što ga imamo. Meni si Slavko svojim vjerovanjem u moj rad ulio snagu i podržavao me i inspirirao u svemu i moj daljnji napredak našoj zemlji i izvan nje je i dio tebe – napisala je Kamberović.
Autorica izložbe Amina Abdičević u Pervanovo ime dodijela je zahvalnice Halidu Kuburoviću i Ameli Đulagić, a posebno se zahvalila dizajneru izložbe Branku Dursumu.
Na otvorenju izložbe nastupili su talentirani učenici baletskog odsjeka muzičke škole “Mladen Pozajić” Hazim Ali Zulović učenik IV razreda u klasi nastavnice Samre Mlinar Mandić i Uma Hećimović i Hena Hrustemović, učenice VI razreda u klasi nastavnice Sare Đurić. Numeru je osmislila balerina Narodnog pozorišta Sarajevo Jovana Milosavljević.
Nastupili su i izvanredni članovi orkesta Akademskog kulturnog centra Univerziteta – “Seljo” koji su izveli blok filmske muzike.
Zasigurno jedan od najutjecajnijih i najbitnijih baletnih umjetnika iz regije, Slavko Pervan, prvobitno kao plesač, a potom i kao redatelj i koreograf, već punih sedam decenija ispisuje svoju profesionalnu i životnu priču sa istom onom lakoćom, radoznalošću, iskrenošću i samouvjerenošću koji su mu bili okosnicom i kada je počinjao svoj impresivni put potpisivanjem prvog profesionalnog plesačkog ugovora sa Baletom Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku kao još golobradi petnaestogodišnjak. Taj put će ga dalje voditi do Sarajeva, Zagreba, Beograda, Prištine, Novog Sada, Splita, Rijeke, kao i Sankt Peterburga, Moskve, New York City-ja, Los Angelesa i mnogih drugih gradova nazad u Sarajevo gdje je osmislio i realizirao svoje najkvalitetnije i najutjecajnije umjetničke projekte.
Kao plesač, prema vlastitoj računici, Pervan se pojavio u više od 2000 predstava, sa više od 40 uloga, što na pozornici, što pred televizijskim kamerama. Kao solist, odigrao je sve velike muške uloge klasičnog baletnog repertoara. I pored toga, svoje najuspješnije i najkvalitetnije radove ostvarit će kao koreograf. Tu uvijek prvobitno ističe svoju neprevaziđenu suradnju sa domaćim kompozitorima sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije, koja je rezultirala sa čak 19 baletnih praizvedbi u različitim kazalištima bivše države, a poslije i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njegov bogati koreografski opus također obuhvata jedinstvene projekte poput proslavljene verzije poznatog američkog mjuzikla Kosa postavljenog ratne 1992 godine u opkoljenom Sarajevu, kao i velike spektakle na otvorenom prostoru poput proslave Dana mladosti od 1977 do 1981, te veličanstvenoga otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.