U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas je potpisan sporazum o primopredaji građe na osnovu koje će biti formirana zbirka “Melika Salihbeg Bosnawi”. Rukopise, ličnu prepisku i dokumente, knjige, časopise, novinske članke i lične predmete ove bosanskohercegovačke književnice i intelektualke Muzeju je poklonio Amir Knežević, sin Melike Salihbeg Bosnawi, na čemu mu je ova institucija izuzetno zahvalna.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović istaknula je da je veoma ponosan što će ove godine formirati ovako lijepu i zanimljivu zbirku.
– Radi se o značajnim dokumentima i sretna sam što se nam i dalje ljudi ukazuju povjerenje iako smo kao institucija u neprekidnoj opasnosti zbog nesigurnog finansiranja. Ovo se može objasniti samo ljubavlju prema našem Muzeju, da nam ljudi poklanjaju povjerenje i da dobijamo originalnu građu – kazala je Šehabović.
Amir Knežević kazao je da nije bilo dileme kome će pokloniti vrijednu građu iz zaostavštine njegove rahmetli majke.
– S obzirom da se selim van granica Bosne i Hercegovine, ovaj put zauvijek nadam se, pomislio sam da će Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH ovu građu čuvati mnogo pažljivije i bolje nego ja. Nadam se kad budem dolazio u BiH u posjetu da ću svu tu građu i zateći teda Muzej neće biti zatvoren, zgrada prodana, jer je čini mi se u našoj zemlji kultura na najnižim granama , barem sudeći prema odnosu bh. političara – kazao je Knežević.
Melika Salihbeg Bosnawi, rođena Salihbegović, bosanskohercegovačka je književnica i intelektualka, rođena 10. januara 1945. godine.
Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završila u rodnom gradu. Na Sveučilištu u Zagrebu studirala je na Fakultetu političkih znanosti, a jedno vrijeme paralelno prateći studij Filozofije i Komparativne književnosti. Postdiplomski studij iz Savremene filozofije, koji upisuje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nastavlja slobodnim istraživanjem, kao stipendista Francuske vlade, na fakultetima Université Paris-X, Nanterre i Collège de France, Quartier Latin, Paris. Jednogodišnju stipendiju posvećuje radu na magistarskoj tezi pod naslovom “Ontologija moderne umjetnosti”, kao i upoznavanju sa djelom Gastona Bechelarda.
Melika Salihbeg Bosnawi počinje (pod prezimenom Salihbegović) objavljivati 1971. godine, kad se po prvi put javlja esejem u časopisu “Izraz”. Njena književna karijera, u stalnom usponu, bilježeći i nekoliko nagrada na ex-Yu natječajima (za filmski i tv. scenarij, novinsku priču), kako je pisala, naprasno i prisilno će biti okončana zbog duhovne preobrazbe 1979. godine, te progona vlasti godinama kasnije.
Pisala je pjesme, pripovijetke, eseje, scenarije, prijevode, prijepjeve, političke proteste…, u sarajevskim, zagrebačkim, beogradskim, ljubljanskim, časopisima i magazinima za književnost i umjetnost.
Osim po svom radu poznata je iz montiranog „Sarajevskog procesa“ , suđenja grupi bošnjačkih, muslimanskih intelektualaca 1983. godine na čelu sa Alijom Izetbegovićem. Tada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.
Melika Salihbeg Bosnawi umrla je 18. avgusta 2017. godine u Sarajevu.